ODGOĐENA POREZNA IMOVINA I ODGOĐENE POREZNE OBAVEZE

 

  • U skladu s MRS 12- Porezi na dobit, porezni efekti transakcije se bilježe u onom periodu u kojem transakcija nastaje.
  • Kroz razgraničavanje odgođenih poreza u obzir se uzimaju buduća porezna opterećenja i buduća porezna rasterećenja zbog različitih knjigovodstvenih vrijednosti imovine i obaveza prema bilansu u skladu MSFI i prema bilansu prema poreznim propisima.
  • Relevantne su razlike u knjigovodstvenoj vrijednosti između MSFI i poreznog bilansa, čija realizacija, odnosno ispunjenje ima porezne posljedice. U skladu s tim se kaže da MRS 12 slijedi koncept privremenih razlika.
  • Potrebno je razlikovati između stalnih razlika i privremenih razlika. Stalne razlike su na primjer rashodi za reprezentaciju i slično. Odgođeni porezi se priznaju samo u slučaju privremenih razlika.
  • Privremene razlike su razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine ili obaveza u izvještaju o finansijskom položaju (bilans stanja) i njihove porezne osnovice. Mogu biti oporezive privremene razlike i odbitne privremene razlike.
  • Tekući porez i porezni rashod nisu identičine veličine,a razlikuju se upravo zbog odođene porezne obaveze i odgođene porezne imovine. Odgođena porezna obaveza je porez koji se treba platiti u budućim poreznim periodima, a nastaje zbog oporezivih privremenih razlika.  Odgođena porezna imovina je porez na dobit za povrat u idućim periodima, a odnosi se na prenesene porezne gubitke i neiskorištene porezne olakšice te odbitne privremene razlike.
  • Oporezive privremene razlike dovode kod realizacije (povrata) ili ispunjenja do poreznog opterećenja. Zbog toga se priznaje odgođena porezna obaveza.
  • Odbitne privremene razlike dovode kod realizacije ili ispunjenja do poreznog rasterećenja. Zbog toga se priznaje odgođena porezna imovina.
  • Odgođena porezna obaveza nastaje najčešće u slučaju revalorizacije dugotrajne imovine ili knjiženjem prihoda iz ranijih godina kao ispravka pogreške iskazane u prethodnim periodima. Tipičan primjer nastanka odgođene porezne obaveze je revalorizacija dugotrajne materijalne imovine gdje se vrijednost povećava bez dodatnog ulaganja. Takvo se povećanje evidentira u korist revalorizacijske rezerve, a istovremeno se evidentira i odgođena porezna obaveza u iznosu poreza na dobit koji se odnosi na učinak revalorizacije materijalne imovine. Slično se postupa i sa ispravkom pogreške u korist kapitala. Kada se revalorizacijska rezerve realizira, ona se prenosi na akumuliranu dobit, a odgovarajući dio odgođene porezne obaveze prenosi se na dospjeli porez. Obračunati porez se evidentira na teret ostvarene dobiti i zatvara se odgođena porezna obaveza.
  • Odgođena porezna imovina je aktivna stavka u bilansu stanja, jer se porez obračunava i plaća u tekućem periodu, a prema računovodstvenim pravilima taj će se odgođeni porez nadoknaditi u sljedećim poreznim periodima.  Na primjer, odgođena porezna imovina će nastati u slučaju da da izvršimo umanjenje vrijednosti potraživanja koje nije porezno dopustiv rashod, umanjimo vrijednost zaliha, priznamo rezerviranja za garancije ili rezerviranja za sudske sporove i slično.
  • Ukratko; razlozi zbog kojih nastaje odgođena porezana su kako slijedi:
  1. Razlike u knjigovodstvenoj vrijednosti
  • Aktiviranje imovine prema poreznom bilansu, zabranjeno aktiviranje u skladu s MSFI
  • Knjiženje obaveza u MSFI – bilansu, ne priznavanje prema poreznom bilansu
  • Vrednovanje imovine prema poreznom bilansu > vrednovanje imovine prema MSFI bilansu
  • Vrednovanje obaveza prema MSFI – bilansu > vrednovanje prema poreznom bilansu.

2) Preneseni gubici

  • Razlozi zbog kojih nastaje odgođena porezna obaveza mogu biti samo uslijed razlika u knjigovodstvenoj vrijednosti.
  • Aktiviranje imovine prema MSFI bilansu – zabranjeno prema poreznom bilansu
  • Aktiviranje obaveza prema poreznom bilansu – zabranjeno prema MSFI bilansu
  • Vrednovanje imovne prema MSFI bilansu > vrednovanje imovine prema poreznom bilansu
  • Vrednovanje obaveza prema poreznom bilansu > vrednovanje prema MSFI bilansu

Primjeri:

  1. Društvo xx je priznalo rezerviranja za štetne ugovore na 20.12.2016. godine koja nisu dopuštena u skladu s poreznim propisima.

U ovom slučaju se radi o odbitnoj privremenoj razlici. Dok se prema MSFI u skladu s MRS 37 priznaju rezerviranja, prema poreznim propisima ova se rezerviranja ne smiju priznati. U trenutku kada ovi gubici nastanu međutim, oni su porezno dopustiv rashod, koji vode do budućeg poreznog rasterećenja.

  1. Društvo Y je troškova razvoja novog proizvoda priznalo kao imovinu. Prema poreznim propisima ovi se rashodi priznaju kao rashod perioda.

U ovom slučaju nastaje oporeziva privremena razlika. Troškovi razvoja se prema poreznim propisima ne smiju aktivirati, već predstavljaju porezno priznat rashod u trenutku nastanka. U skladu s MRS 38.57. nematerijalna imovina koja proizlazi iz razvoja se može priznati (ako su ispunjeni uslovi). Zbog toga se u bilansu prema MSFI nalazi imovina, koja implicitno u budućnosti vodi do porezne obaveze. Ako bi imovina bila prodana, u poreznom bilansu bi nastao veći dobitak od prodaje. Ako se imovina ne proda, nego se koristi i amortizira prema korisnom vijeku upotrebe, buduća porezna dobit je zbog toga što prema poreznom bilansu nema amortizacije viša nego prema MSFI.

  1. Društvo XX je 31.12.2016. godine nabavilo mašinu, koja se u skladu s poreznim propisima amortizira kroz 5 godina, dok se prema MSFI amortizira kroz 8 godina.

U 2017. godini za mašinu smo obračunali amortizaciju prema MSFI i prema poreznim propisima. Imamo razliku između knjigovodstvene vrijednosti prema poreznim propisima i prema MSFI bilansu. Ovdje se radi o oporezivoj privremenoj razlici. Viši iznos knjigovodstvene vrijednosti prema MSFI implicitno predstavlja buduću poreznu obavezu. Slično kao u prethodnom primjeru.

  • Bitno je napomenuti da se odgođena porezna imovina treba priznati za sve odbitne privremene razlike u visini za koju je vjerovatno da će oporeziva dobit za koju se odbitna privremena razlika biti raspoloživa.
  • Odgođena porezna imovina se treba priznati za prenošenje neiskorištenih poreznih gubitaka i neiskorištenih poreznih olakšica mjeri u kojoj je vjerovatno da će postojati buduća oporeziva dobit na koju se neiskorišteni porezni gubici i neiskorištene porezne olakšice mogu primijeniti.
  • Na svaki datum finansijskih izvještaja ponovno moramo procijeniti nepriznati odgođenu poreznu imovinu, i da li su ispunjeni uslovi za priznavanje odgođene porezne imovine.