Prihodi se smatraju najvažnijom veličinom većini korisnika financijskih izvještaja u procjeni ostvarene i buduće uspješnosti poslovanja. Uslijed navedenog, korisnici financijskih izvještaja trebaju pouzdane informacije o prihodima.
Prihodi su definirani u Okviru za sastavljanje i prezentaciju financijskih izvještaja kao povećanje ekonomskih koristi tokom obračunskog perioda u obliku priliva ili povećanja sredstava ili smanjenja obaveza, koja imaju za posljedicu povećanje kapitala, osim onih povećanja kapitala koja se odnose na unose učesnika u kapital. Prihod uključuje prihode i dobitke.
Primarno pitanje u računovodstvu za prihode je kada treba priznati prihode? Prihodi se priznaju kada je vjerovatno da će buduće ekonomske koristi priticati u subjekt i kada se te koristi mogu pouzdano izmjeriti.
MRS 18 identifikuje okolnosti u kojima će ovi kriteriji biti ispunjeni, pa će u skladu s tim prihodi i biti priznati.
Prihode treba mjeriti po fer vrijednosti naknade koja je primljena ili se potražuje (MRS 18.9). Fer vrijednost je iznos za koji se neko sredstvo može razmijeniti ili obaveza izmiriti između informisanih i nepovezanih strana koje su volje da obave transakciju (MRS 18.7).
U većini slučajeva, naknada je u bila novca ili novčanih ekvivalenata i iznos prihoda je iznos novca i novčanih ekvivalenata koji je primljen ili se potražuje (MRS 18.11). Prihodi se mjere po fer vrijednosti primljene naknade ili potraživanja, uzimajući u obzir iznos bilo kojih trgovačkih popusta i rabata koje subjekt odobrava (MRS 18.10). Isto se primjenjuje i na naknadno odobrene rabate (na primjer: super rabat na kraju godine), ako je povrat vjerovatan i ako iznos prihoda može biti pouzdano izmjerene. U ovom slučaju već u trenutku realizacije prihoda se ugovora umanjeni iznos.
S tim da se kod poreza na dodanu vrijednost radi o iznosima prikupljenim u ime trećih strana, isti se isključuju iz prihoda (MRS 18.8).
Primjer:
Društvo XX proizvodi kompjutere za osobnu upotrebu. Svom poslovnom partneru V XX po isteku poslovne godine odobrava bonus ovisan o ostvarenom prometu. Bonus se mjeri u odnosu na broj kupljenih komada prema sljedećoj tabeli:
- do 1.000.000 komada: 1 % od ukupnog prometa
- do 2.000.000 komada: 2 % od ukupnog prometa
- više od 2.000.000 komada: 3 % od ukupnog prometa
S tim da se većina prometa ostvari u 4. kvartalu tokom praznika, tokom poslovne godine se još uvijek ne može utvrditi broj komada relevantnih za izračun bonusa. U tekućoj poslovnoj godini XX međutim vjeruje, da će do kraja poslovne godine prodati preko 3.500.000 komada.
XX će priznati prihode na osnovu cijene koja je umanjena za 3%. Razlika između visine iskazanih potraživanja i priliva će se knjižiti kao obaveza. Ovakvo postupanje se provodi uslijed činjenice da se prihodi smiju priznati tek nakon uzimanja u obzir bilo kojih trgovačkih popusta i rabata koje subjekt odobrava.
Vrlo čest slučaj odobravanja popusta u našim uslovima je odobravanje popusta u tekućem poslovnom periodu za promet ostvaren u prethodnom poslovnom periodu. U ovom slučaju bitno je pratiti da li je Društvo objavilo financijske izvještaje ili ne. Kada su odobrenja za naknade popuste dana prije datuma usvajanja financijskih izvještaja, knjiženje se providi kao smanjenje prihoda i usklađenje potraživanja odnosno priznavanje odgovarajućih rezerviranja.
U slučaju da su financijski izvještaji objavljeni, ovo knjiženje se ne može provesti. Tada se knjiži umanjenje vrijednosti potraživanja (storno), uz priznavanje rashoda i umanjenje obaveze za porez na dodanu vrijednost. Svakako je bitno napomenuti da Društva koja odobravaju popuste moraju biti dosljedna u primjeni svoje računovodstvene politike, odnosno primijeniti istu šemu na knjiženje naknadno odobrenih popusta.
