MRS 12 se primjenjuje u računovodstvu poreza na dobit. Porezi na dobit uključuju sve domaće i inostrane poreze kojima je osnovica oporeziva dobit. Porezi na dobit takođe uključuju i druge poreze, kao što su porez po odbitku koji je porezna obaveza zavisnog društva, pridruženog društva ili zajedničkog poduhvata prilikom raspodjele izvještajnom subjektu.
MRS 12 uređuje tekuće poreze i odgođene poreze.
Iskazani porezni rashod (porezni prihod) u bilansu uspjeha sastoji se od tekućeg poreznog rashoda (tekućeg poreznog prihoda) i odgođenog poreznog rashoda (odgođenog poreznog prihoda).
Tekući porez je iznos poreza na dobit za uplatu (povrat) u odnosu na oporezivu dobit (porezni gubitak) za period.
U skladu s MRS 12 porezni efekti transakcije se obuhvataju u periodu u kojem je transkacija nastala. Priznavanjem odloženih poreza u finansijskim izvještajima se prikazuju buduće porezne obaveze ili porezna imovina nastala na osnovu različitih knjigovodstvenih vrijednosti u bilansima po MSFI i po poreznim propisima.
Relevantne su one razlike u knjigovodstvenim iznosima između MSFI bilansa i poreznih bilansa, čija će realizacija, odnosno ispunjenje imati porezne posljedice. U skladu s tim MRS 12 slijedi koncept privremenosti.
Potrebno je napraviti razliku između privremenih poreznih razlika i stalnih poreznih razlika. Prema MRS –u 12 odloženi porezi se priznaju samo za privremene porezne razlike.
Stalne (permanentne) razlike nemaju niti sadašnje niti buduće porezne efekte (naprimjer; porezno nepriznati rashodi i slično). Za permanentne porezne razlike u skladu s navedenim se ne priznaju odgođeni porezi.
U skladu s tim, prvi korak u mjerenju odgođenih poreza je prepoznati sve privremene razlike. Privremene razlike mogu biti oporezive privremene razlike, koje rezultiraju u oporezivim iznosima u određivanju oporezive dobiti (gubitka) u budućim periodima kada se namiri ili izmiri knjigovodstvena vrijednost imovine ili obaveza, ili odbitne privremene razlike, koje rezultiraju iznosima koji se mogu iskoristiti u određivanju oporezive dobiti (gubitka) u budućim periodima kada dođe do namirenja vrijednosti imovine ili izmirenja obaveze.
Odnosno, privremene razlike su razlike u iznosima između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveze u MSFI bilansu i u poreznom bilansu.
Oporezive privremene razlike vode do nastanka porezne obaveze, pa se za iste stvara odgođena porezna obaveza.
Odnosno, ako će se razlika u knjigovodstvenom iznosu imovine i obaveza prema MSFI bilansu i poreznom bilansu kasnije oporezivati, nastaje oporeziva privremena razlika, te se priznaje odgođena porezna obaveza.
Odbitne privremene razlike pri realizaciji ili ispunjenju dovode do smanjenja poreza. Za njih se priznaje odgođena porezna imovina. Odgođena porezna imovina predstavlja iznos poreza na dobit za povrat u budućim periodima. Odnosno, ako razlika u knjigovodstvenoj vrijednosti dovodi do mogućnosti povrata poreza budućim periodima se priznaje kao odgođena porezna imovina.
Vrlo korisno u ovom kontekstu je navesti i uzroke nastanka odložene porezne imovine i odloženih poreznih obaveza. Znači, uzroci nastanka za odloženu poreznu imovinu mogu biti kako slijedi:
Imovina se priznaje prema poreznim propisima, prema MSFI se ne smije priznati |
Obveze se priznaju prema MSFI propisima, prema poreznim propisima se ne smiju priznati |
Vrednovanje imovine u poreznom bilansu je više od vrednovanja prema MSFI bilansu |
Vrednovanje obaveze prema MSFI bilansu je više od vrednovanja prema MSFI bilansu |
Razlozi nastanka odloženih porezni obaveza su kako slijedi:
Imovina se priznaje prema MSFI bilansu, prema poreznim propisima se ne smije priznati |
Obveza se priznaje prema poreznom bilansu, prema MSFI se ne smije priznati |
Vrednovanje imovine u MSFI bilansu je više od vrednovanje prema poreznim propisima |
Vrednovanje obaveze u poreznom bilansu je više nego u MSFI bilansu |
U nastavku navodimo nekoliko primjera:
Rješenje: