Činjenica je da je računovodstvena profesija značajno regulirana, te da se kao računovođe moramo pridržavati strogih pravila kada pripremamo finansijske izvještaje. U Bosni i Hercegovini nije još uvijek regulirana provjera kvalitete rada računovođa, međutim kako se približavamo europskim propisima očekuje se značajnija regulacija ove profesije.
Pritom se kontrola neće ograničiti samo na velike klijente koji su obveznice revizije finansijskih izvještaja, već na sve klijente koji moraju izvještavati u skladu s primjenjivim okvirom finansijskog izvještavanja.
Nažalost, iskustvo je pokazalo da nismo uvijek najbolji u svom poslu, te da imamo značajne propuste posebno kada je u pitanju sastavljanje finansijskih izvještaja. S jedne strane oslanjamo se na automatizirana rješenja, dok s druge strane imamo mnogo klijenata. Rezultat je često poražavajući.
Ulaganje u računovodstvenoj profesiji podrazumijeva prvenstveno nabavku pouzdanog računovodstvenog programa. Međutim, ono što nedostaje je povezivanje ovog programa s programom za sastavljanje finansijskih izvještaja koji poštuje zahtjeve Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja. Dodatno, ono što se veoma rijetko koristi u našim uslovima je takozvana lista za provjeru obveznih objava uz finansijske izvještaje (disclosure checklist), čijim bi se korištenjem smanjio rizik pogreške.
Česte pogreške uključuju:
- Neobjavljivanje povezanih strana
Objave moraju uključivati:
- Naknade ključnom osoblju (podijeljeno na kratkoročna primanja zaposlenih, primanja nakon prestanka zaposlenja, ostala dugoročna primanja, otpremnine i isplate zasnovane na dionicama)
- Naziv matice, transakcije s povezanim strankama (ako ih je bilo u toku perioda) koje uključuju opis prirode veza između povezanih stranaka, informacije o otvorenim stavkama kako je navedeno u MRS 24 – Objavljivanje povezanih strana.
- Pogrešno tretiranje promjene računovodstvene politike
Računovodstvene politike mijenjamo retroaktivno. Odnosno usklađujemo početno stanje svake komponente kapitala na koju se ta promjena odražava za najraniji prezentirani period, kao i druge usporedne iznose objavljene za svaki prezentirani period, kao da se nova računovodstvena politika primjenjivala oduvijek.
Promjene u računovodstvenim procjenama primjenjujemo prospektivno (odnosno ne idemo „unazad“).
Pored toga, česta pogreška je razlikovanje između pojmova računovodstvene politike i računovodstvene procjene. Računovodstvene politike su sve od pravila, vodiča, konvencija, principa i sličnih normi koji se koriste od strane subjekta u pripremi finansijskih izvještaja. Posebno, osnova za mjerenje je računovodstvena politika prije nego računovodstvena procjena. Kada na primjer uprava donosi odluku o tome da koristi model troška ili model fer vrijednosti, izbor se vrši između računovodstvenih politika.
Promjena računovodstvene politike nije česta, ona se donosi kada to zahtijeva drugi MSFI ili kada promjena rezultira finansijskim izvještajima koji daju pouzdanije i relevantnije informacije. Prva promjena je obavezna (znači morate), druga je dobrovoljna.
Računovodstvene procjene nisu direktno definirane u MRS -u 8, samo indirektno preko promjena u računovodstvenim procjenama. Tipične promjene u računovodstvenim procjenama obuhvataju: ispravku vrijednosti potraživanja, stopu amortizacije, rezerviranja za garancije i slično.
Prospektivna promjena znači da ne diramo usporedne informacije prethodnih perioda i kapital. Glavna razlika između računovodstvene procjene i računovodstvene politike, je da je politika princip ili pravilo, ili osnova za mjerenje, dok je računovodstvena procjena izabrana na nekom uzorku ili budućoj potrošnji sredstva.
Objavljivanja vezana za promjenu računovodstvene politike su objašnjena u MRS 8.28. Primjer je recimo da je Društvo odlučilo ranije primijeniti MSFI 9 – Finansijski instrumenti, čija primjena predstavlja značajnu promjenu u odnosu na MRS 39 – Finansijski instrumenti: priznavanje i mjerenje.
Kao rezultat primjene MSFI – ija 9 u ovom primjeru Društvo je prihvatilo izmjene MRS - 1 kojim se zahtijeva da se umanjenje vrijednosti finansijske imovine posebno iskaže u bilansu uspjeha u okviru finansijskih rashoda u skladu s MFSI 9 dio 5.5 (01. januar 2016. godine je datum stupanja na snagu izmjena MRS -a 1 iz Decembra 2014. godine). MSFI 9 je zamijenio model nastalih gubitaka s modelom očekivanih kreditnih gubitaka. Odnosno, u skladu s MSFI 9 gubici od umanjenja se priznaju ranije nego u skladu s MRS 39. Društvo recimo priznaje umanjenje za potraživanja od kupaca i druga potraživanja u skladu s MSFI 9, za koja će doći do povećanja iznosa umanjenja od 160 hiljada KM uslijed primjene MSFI – ija 9. Izmjena će se priznati u početnom stanju akumulirane dobiti na 01. januar 2016. godine. Sve navedeno se objavljuje u Bilješkama uz finansijske izvještaje.
- Objavljivanje neodgovarajućih računovodstvenih politika
Česta pogreška je objavljivanje svih računovodstvenih politika koje su poznate, ili još gore, neobjavljivanje računovodstvenih politika. MSFI zahtijevaju da se objave one računovodstvene politike koje imaju značajan utjecaj na finansijske izvještaje, poput računovodstvene politike vezane za priznavanje prihoda. Odnosno, Društvo mora objaviti kritične računovodstvene politike. Ono čime se morate voditi pri objavljivanju računovodstvenih politika je da li će objavljivanje računovodstvene politike pomoći korisnicima finansijskih izvještaja da razumiju način na koji su se transakcije, drugi događaji ili uslovi odrazili na finansijski rezultat i položaj subjekta. Kritične računovodstvene politike u našim uslovima su najčešće osnove sastavljanja, osnove konsolidacije, politike vezane za priznavanje prihoda (posebno za robu, usluge, kamate, najam), politike vezane za finansijski i operativni najam, politike vezane za primanja zaposlenih, troškove pozajmljivanja, oporezivanje, nekretnine, postrojenja i oprema, zalihe, rezerviranja i finansijske instrumente. Potrebno je objaviti kritične računovodstvene prosude i ključne izvore neizvjesnosti procjena.
- Pogreška vezana za prikazivanje dugoročnih obaveza/ kratkoročnih obaveza u pogrešnoj grupi
Vrlo česta pogreška koju je jednostavno ispraviti je pogrešaka vezana za pogrešnu klasifikaciju obaveza kao dugoročnih (a kratkoročne su) ili obrnuto. Posebno se ova pogreška ogleda kod kredita za koje moramo razdvojiti kratkoročni dio dospijeća glavnice od onog dijela koji dospijeva nakon dvanaest mjeseci nakon datuma izvještavanja.
Dodatno, vrlo česta pogreška je da se kod odloženih prihoda po osnovu državnih davanja vezanih za nekretnine, postrojenja i opremu sva davanja iskazuju kao dugoročna, iako će jedan dio ovih prihoda biti predmet sučeljavanja s amortizacijom u periodu koji je kraći od dvanaest mjeseci nakon datuma bilansa.
Ako se ne izvrši pravilna klasifikacija značajno su pogrešno prikazani pokazatelji koji se temelje na tekućoj imovini i tekućim obavezama. Odnosno, možete iskazati povoljnije pokazatelje, te time zavarati povjerioce.
- Odgođeni porezi
Odgođeni porezi su kritična stavka u računovodstvu za svrhu oporezivanja. Kod nas su na „popularnost“ propisi vezani za odgođene poreze dobili izmjenama Zakona o porezu na dobit, iako se MRS 12 i ranije trebao primjenjivati. Mnogim računovođama koncept odgođenih poreza nije jasan. Odnosno, smatraju ako se iznos ne treba platiti poreznim vlastima zašto se zamarati? Međutim, ovo je pogrešan stav. Zato je potrebno savladati MRS 12 i primijeniti ga u finansijskim izvještajima.
- Pogreške u novčanom toku
Pogreške u novčanom toku su veoma česte i značajne. Zato je potrebno analizirati sve stavke koje navodite u izvještaju o novčanom toku na njihovu logiku, odnosno potrebno je da svaki iznos znate objasniti upravi.
